Kako bi Šavnik mogao izgledati za dvadeset ili trideset godina? Koji sadržaji su mu potrebni da bi postao kvalitetnije mjesto za život, kako iskoristiti njegove prirodne i prostorne potencijale i, možda najvažnije, kako razvijati grad bez gubitka njegovog karaktera?
Odgovore na ta pitanja trebalo bi da ponudi projekat ŠAVNIK 2050, koji za Opštinu Šavnik izrađuju arhitekta Alen Žunić i studio ALBATROSS.
Za razliku od pristupa u kojem se grad mijenja nizom pojedinačnih i često nepovezanih intervencija, ideja je da se najprije definiše šira slika njegovog budućeg razvoja, a da se zatim pojedinačni projekti tokom narednih godina i decenija realizuju kao djelovi iste cjeline.
Kako je istakao predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić, pojedini predlozi danas mogu djelovati daleko ili teško ostvarivo, ali upravo je smisao ovakvog projekta postaviti dugoročni cilj kojem se grad može približavati kroz kontinuirani razvoj i ulaganja.
OKO 100 HEKTARA U FOKUSU PROJEKTA
Šira vizija obuhvatiće područje Šavnika od približno 100 hektara, dok će se za užu zonu od oko 40 hektara razvijati konceptualne varijante uređenja pojedinih područja, scenariji njihovog korišćenja i mogući modeli buduće izgradnje.
Projekat, međutim, ne bi trebalo da se završi određivanjem gdje i koliko se može graditi.
Jedno od ključnih pitanja biće koji sadržaji Šavniku nedostaju za kvalitetniji svakodnevni život, kako bolje povezati pojedine djelove grada, aktivirati danas nedovoljno iskorišćene prostore i njegove prirodne posebnosti pretvoriti u razvojnu prednost.
Glavna gradska arhitektica Anja Lješković naglasila je da je cilj stvoriti grad koji stanovnicima može ponuditi sadržaje potrebne za kvalitetan život i doprinijeti njihovom ostanku, ali dugoročno otvoriti mogućnost i novog doseljavanja.
Malo urbano mjerilo, pejzaž, rijeke i prirodne atrakcije šireg područja u tom kontekstu mogu postati prednost Šavnika. Grad bi mogao ponuditi alternativu životu u većim urbanim centrima – od mladih porodica i preduzetnika do kreativaca i ljudi čiji posao više nije nužno vezan za mjesto stanovanja.
KAKO GRADITI NOVO, A NE IZGUBITI ŠAVNIK?
Posebna pažnja u projektu biće posvećena odnosu arhitekture i prirodnog pejzaža.
Nova izgradnja trebalo bi da proizlazi iz karakteristika mjesta – topografije, rijeka, vegetacije, klime i postojećeg urbanog tkiva – ali bez doslovnog ponavljanja tradicionalnih arhitektonskih formi.
Upravo tu leži jedan od najzanimljivijih izazova projekta: kako omogućiti razvoj malog grada u izuzetnom prirodnom okruženju, a da upravo nova izgradnja ne ugrozi ono što predstavlja njegov najveći kvalitet?
Cilj je zato istražiti na koji način identitet Šavnika može postati polazište za savremenu arhitekturu i novi model razvoja primjeren 21. vijeku.
OD ANALIZE DO MASTER PLANA KROZ TRI FAZE
Prema informacijama dostavljenim redakciji Prostor+, projekat će se izrađivati i predstavljati Opštini kroz tri faze – analizu, koncept i finalno rješenje.
Prvi korak podrazumijeva detaljnije sagledavanje postojećeg grada, njegovih prostornih karakteristika, problema i potencijala. Na toj osnovi slijediće razvoj koncepta, a zatim i završnog rješenja odnosno cjelovite vizije i master plana.
Takav proces omogućava da finalna slika Šavnika 2050. ne nastane kao unaprijed definisan arhitektonski scenario, već kao rezultat analize stvarnog prostora i njegovih mogućnosti.
Zašto 2050?
Godina 2050. nije rok do kojeg bi sve prikazano u projektu trebalo da bude realizovano, niti pokušaj da se precizno predvidi kako će Šavnik tada izgledati.
Ona prije svega predstavlja dovoljno udaljen horizont da se o razvoju grada može razmišljati izvan trenutnih potreba i pojedinačnih investicija.
Ideja je da Šavnik dobije okvir dovoljno jasan da usmjerava buduće projekte, ali istovremeno dovoljno fleksibilan da može da odgovori na promjene koje će se tokom narednih decenija neminovno događati.
Umjesto pitanja „što ćemo sljedeće izgraditi?“, projekat zato prvo postavlja mnogo šire pitanje – kakav grad želimo da Šavnik postane?
ALEN ŽUNIĆ – OD ANALIZE DO DUGOROČNIH VIZIJA GRADOVA
Izbor Alena Žunića za ovakav zadatak posebno je zanimljiv zbog načina na koji pristupa urbanističkim projektima.
Rad Žunića i studija ALBATROSS karakteriše povezivanje projektovanja sa opsežnim istraživanjem i analizom prostora. Njihova metodologija zasniva se na takozvanom research design pristupu, u kojem se arhitektonsko i urbanističko rješenje razvija kroz istovremeno sagledavanje činjenica, razvoja grada i mogućih budućih scenarija. Poseban dio njihovog rada čine upravo dugoročne vizije i projekti velikog urbanog mjerila.
Među projektima koji dobro ilustruju takav pristup je Bjelovar 2050, dugoročna vizija razvoja Bjelovara izrađena 2025. godine.
Tu su i Pazin 2030 – Urban Design Vision of the City, razvijen 2021. godine, kao i Urban Vision of the City of Novska iz 2022. godine.
U projektu Rijeka – Urban Forest Archipelago iz 2023. godine fokus je ponovo na većem urbanom zahvatu i snažnom odnosu buduće izgradnje prema pejzažu, dok je za Cres 2024. razvijen projekat La Citta Felice 2.0.
Izbor ovih projekata donosimo i kroz fotografije u nastavku, kao kontekst dosadašnjeg rada autora kojem je sada povjerena izrada dugoročne vizije Šavnika.
FINALNA VIZIJA BIĆE PREDSTAVLJENA JAVNOSTI
Proces izrade neće ostati zatvoren samo između autora i Opštine.
Prema informacijama koje smo dobili, javna prezentacija finalne vizije i master plana trebalo bi da bude održana u Šavniku do kraja 2026. godine, dok će tačan termin biti poznat naknadno.
Tada bi javnost trebalo prvi put cjelovito da vidi predložene prostorne i programske intervencije, kao i vizualizacije budućeg razvoja grada.
Prostor+ će blagovremeno objaviti termin javne prezentacije, kako bi svi zainteresovani čitaoci koji žele da prisustvuju predstavljanju projekta imali tu mogućnost.
ŠAVNIK 2050 je za sada početak procesa, a ne gotova slika budućeg grada. Upravo zato će biti zanimljivo pratiti kako će se početne ideje kroz faze analize i projektovanja razvijati – i koliko će od današnje dugoročne vizije jednog dana zaista postati dio Šavnika.
Komentari(0)