TRGOVAČKI CENTAR OKOV U PODGORICI

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je 20. jula 2026. godine saglasnost na idejno rješenje Trgovačkog centra OKOV u Podgorici, a rješenje je objavljeno tri dana kasnije.

Investitor je OKOV d.o.o., autor arhitektonskog rješenja Alan Leo Pleština, PULS-AR, dok je tehničku dokumentaciju izradio Optimus Project. Vodeći i odgovorni projektant je arhitekta Mirko Mugoša, a u timu su Jasmina Vukić Mugoša, Adnan Vukić, Pajo Vasović, Jelena Furtula i Amer Mušović.

Kompleks je planiran na UP 21, u zahvatu Izmjena i dopuna DUP-a „Radoje Dakić“, na parceli površine 22.248 m². Bruto građevinska površina trgovačkog centra iznosi približno 24.154 m², površina pod objektom oko 8.047 m², dok je spratnost 2Po+P+2. Ukupna visina objekta projektovana je na 19,10 metara.

OD TRGOVINE DO POLIKLINIKE I DJEČIJE IGRAONICE

Program pokazuje da se ne radi o proširenom formatu postojeće OKOV prodavnice, već o trgovačkom centru sa nizom različitih funkcija. U prizemlju su predviđeni supermarket, devet trgovačkih lokala, gastro hol sa terasama, kafe i drugi ugostiteljski sadržaji, uz servisne i tehničke prostore.  Na prvom spratu smještena je OKOV prodavnica sa magacinom, ali i velika dječija igraonica, prodavnica bijele tehnike, poliklinika i salon ljepote. Drugi sprat kombinuje prodajni prostor OKOV-a, prodavnicu namještaja, kancelarije, dva restorana, kafe i terase.

Centralni prostor objekta organizovan je oko galerije trostruke spratne visine, kojom se ostvaruje vizuelna veza između nivoa, dok se na drugom spratu prema sjevernoj fasadi pojavljuje i manja galerija sa dodatnim kancelarijskim prostorom.

FASADA KAO ODGOVOR NA VELIKE GABARITE

Glavni volumen projektovan je kao kompaktna horizontalna struktura, dok se njegov izraz zasniva na kontrastu tamnog, gotovo crnog betona i svijetlih betonskih rebara.

Rebra su postavljena u promjenjivom ritmu i nagibu i imaju i funkcionalnu ulogu – smanjuju direktno sunčevo zračenje i filtriraju svjetlost prema unutrašnjosti. Na južnoj fasadi njihova geometrija interpretirana je kao apstraktna referenca na siluete crnogorskih planina.

Prizemlje je transparentnije od gornjih etaža, sa staklenim površinama povučenim iza ritma fasadnih elemenata, čime se pokušava uspostaviti neposredniji odnos unutrašnjih sadržaja sa prostorom trga.

Krov je kombinacija prohodnih površina i ekstenzivnog zelenog krova, predviđenog kao dio energetskog i mikroklimatskog koncepta objekta.

SAOBRAĆAJNICA ODLAZI POD ZEMLJU, NA POVRŠINI OSTAJE TRG

Urbanistički možda najzanimljiviji potez ne odnosi se na samu zgradu. Važeći DUP kroz UP 21 predviđa saobraćajnicu „j“, koja parcelu dijeli na dva dijela. Idejnim rješenjem predloženo je njeno spuštanje sa partera na nivo -1, gdje istovremeno omogućava pristup podzemnoj garaži. Na takvo rješenje dato je pozitivno mišljenje odgovornog planera saobraćajne infrastrukture.  Na površini se time oslobađa kontinualna pješačka zona i formira javni trg između trgovačkog centra i zasebnog kulturnog objekta.

To je značajan potez za kompleks ovih dimenzija: umjesto da parter dominantno zauzmu automobili, parking i servisni tokovi uglavnom se povlače pod zemlju. Stvarni kvalitet trga, međutim, neće zavisiti samo od njegovog oblikovanja, već i od toga da li će moći da funkcioniše kao prostor grada, a ne isključivo kao ulazni plato trgovačkog centra.

KULTURNI PAVILJON KAO DIO KOMERCIJALNOG KOMPLEKSA

Uz trg je projektovana Kuća kulture, odnosno umjetnički paviljon površine oko 328 m². Namijenjen je izložbama, projekcijama, umjetničkim radionicama i edukativnim programima, a zamišljen je kao fleksibilan prostor koji se može prilagođavati različitim sadržajima. Pravougaoni transparentni volumen organizovan je oko centralnog kružnog atrijuma, dok njegova lagana konstrukcija i naglašena horizontalna krovna ploča referišu na modernističku paviljonsku arhitekturu.

Položaj paviljona takođe nije slučajan: prema sjeveru se otvara ka trgu, dok je njegova južna strana prema Cetinjskom putu zamišljena kao transparentan izlog kulturnog programa prema gradu.

Uključivanje kulture u dominantno komercijalan kompleks jeste zanimljiv iskorak, ali će njegov značaj prvenstveno zavisiti od budućeg programa i načina upravljanja. Bez kontinuiranog sadržaja, dobar arhitektonski potez lako može ostati samo formalni dio projekta.

VELIKI PARKING KAPACITET I PITANJE SAOBRAĆAJA

Dvije podzemne etaže namijenjene su prije svega garažiranju. U tehničkom opisu navodi se 847 parking mjesta, od kojih 43 za osobe sa invaliditetom, dok je prema obračunu za planiranu bruto površinu potrebno 728 mjesta.

Zanimljivo je da grafički prilozi idejnog rješenja na drugom mjestu navode 835 parking mjesta, pa u samoj dokumentaciji postoji razlika između tabelarnog/grafičkog prikaza i tehničkog opisa.  Bez obzira na konačan broj, riječ je o velikom kapacitetu. Smještanje automobila pod zemlju oslobađa parter, ali istovremeno otvara pitanje dodatnog saobraćaja koji kompleks ove veličine može generisati u zoni koja već ima snažnu koncentraciju trgovačkih i poslovnih sadržaja.

TREBA LI PODGORICI JOŠ JEDAN TRGOVAČKI CENTAR?

Podgorica već ima nekoliko etabliranih trgovačkih centara i razvijene komercijalne zone, pa novi OKOV otvara i šire pitanje: koliko još trgovačkog prostora grad realno može da primi i kakav uticaj takvi kompleksi imaju na saobraćaj, javni prostor i život gradskih ulica?

Ovo rješenje pokušava da izađe iz standardnog modela shopping centra kroz pješački trg, kulturni paviljon, zeleni krov i sadržaje koji nijesu isključivo trgovački. Tek će realizacija pokazati da li će ti elementi zaista postati dio grada ili prije svega kvalitetno oblikovan okvir velikog komercijalnog kompleksa.

Možda zato ključno pitanje nije samo kako će novi OKOV izgledati, već šta ovakav projekat donosi Podgorici.