Urbanizam

Roberto Burle Marx pejzaž nije posmatrao kao dekoraciju uz arhitekturu, već kao samostalnu prostornu i umjetničku cjelinu. Spajajući apstraktne forme, autohtone biljke, boju i kretanje, brazilski pejzažni arhitekta oblikovao je vrtove, trgove i šetališta koji su promijenili način na koji razumijemo javni prostor.

Tivat danas više nije grad za koji je prije petnaest godina napravljen važeći Prostorno-urbanistički plan. U međuvremenu su razvijeni veliki turistički kompleksi, predvođeni razvojem Porto Montenegra, izgrađena su brojna stambena naselja, tržište nekretnina doživjelo je snažan rast, a pritisak na prostor postao je veći nego ikada. Zato počinje izrada novog Prostorno-urbanističkog plana, dokumenta koji će odrediti kako će se Tivat razvijati do 2040. godine.

Riječni tokovi u gradskoj sredini oduvijek su bili mjesta ukrštanja, značajne trase duž kojih se formiraju naselja i gradovi. Kako su se gradovi širili i kako je urbanizacija bila sve obuhvatnija, manje rijeke i potoci pretvarani su u prijemnike otpadnih voda, te je njihov kvalitet opadao u velikoj mjeri. Istovremeno, u naletima galopirajuće izgradnje manji riječni tokovi, potoci, kanali pa i jezera prosto su uklanjani sa puta nadiruće ekspanzije izgradnje. Obale su betonirane, saobraćajnice često podizane preko vodenih tokova, ili su prosto ’utjerivane’ ispod površine zemlje u betonske cijevi.

Budva bi u narednim godinama mogla dobiti jednu od najznačajnijih novih saobraćajnih veza u gradu. Projekat nove saobraćajnice preko Grđevice, procijenjene vrijednosti gotovo 15 miliona eura, ne podrazumijeva samo izgradnju novog puta, već i mostovske konstrukcije, uređene pješačke i biciklističke površine, nove raskrsnice i javne prostore koji će povezati više gradskih kvartova. Nakon izbora izvođača, slijedi izrada Glavnog projekta, čime ovaj projekat ulazi u narednu fazu realizacije.

U središtu italijanskog grada Ferare, novo lice trga Cortevecchia pokazuje kako javni prostor može postati snažan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Projekat studija INOUT architettura predstavlja sinergiju tradicionalnog urbanizma, zelenog dizajna i održivih tehnologija, pretvarajući nekadašnji prometni prolaz u sjenovitu, prozračnu i inkluzivnu gradsku oazu.

U postmodernističkom društvu, krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog vijeka, koje je poletno, često na krilima socijalizma, hrlilo ka do tada neosvojenim društvenim visinama, razvio se specifičan arhitektonski stil-brutalizam. Nazvan po brut betonu, bio je otelotvorenje društvenog poretka koje je gledalo samo u pravcu razvoja, stvarajući strukture potpuno okrenute potrebama čovjeka- njihova je funkcionalnost u potpunosti potisnula sve druge prizme kroz koje su se do tada prelamale estetske i umjetničke norme.