Trg Božane Vučinić jedan je od projekata o kojima Podgorica sluša godinama. Prvo idejno rješenje predstavljeno je još 2021. godine. Od tada se projekat mijenjao, dodatno razrađivao, mijenjao se i način njegove realizacije, a u septembru 2026. napravljen je novi važan korak - data je saglasnost na izmijenjeno idejno rješenje.
Glavni projekat trenutno je u izradi, dok je ministarka javnih radova Majda Adžović početkom septembra najavila da se početak izvođenja radova očekuje tokom 2027. godine.
Poslije godina u kojima se uglavnom govorilo o tome kako bi ovaj prostor mogao izgledati, pitanje sada postaje konkretnije: kada će gradilište zaista biti otvoreno i šta će Podgorica dobiti njegovom realizacijom?
PROJEKAT VRIJEDAN 17,8 MILIONA EURA
Projekat se realizuje po principu „projektuj i izgradi“, a Ministarstvo javnih radova je u maju 2026. kao najpovoljniju izabralo ponudu konzorcijuma Bemax - ING Invest, vrijednu 17.818.499 eura. Konzorcijum je bio jedini ponuđač u postupku.
Box: Prema tenderskim uslovima, nakon potpisivanja ugovora predviđeno je pet mjeseci za izradu glavnog projekta, dok je rok za izvođenje radova dvije godine.
Cijena projekta u međuvremenu je značajno porasla. Tokom 2025. njegova procijenjena vrijednost iznosila je oko 14,7 miliona eura, dok ga Strateški plan razvoja Podgorice za period 2026–2031. procjenjuje na približno 18 miliona eura.
UMJESTO PARKINGA - GRADSKI TRG
Za većinu Podgoričana najvidljivija promjena trebalo bi da bude jednostavna: automobili odlaze sa površine trga, a parking se seli pod zemlju.
Planirana je podzemna garaža na tri nivoa sa 348 parking mjesta, što je kapacitet definisan još u projektu Srđana Tadića iz 2021. godine i zadržan u dokumentaciji na osnovu koje je sproveden tender.
Površina trga bi, nakon izgradnje garaže, trebalo da postane dominantno pješački prostor, uz mogućnost kontrolisanog pristupa interventnim i uslužnim vozilima. To je možda i najvažnija urbanistička dimenzija cijelog projekta.
Prostor koji danas funkcioniše prvenstveno kao parking nalazi se na mjestu koje praktično spaja nekoliko važnih slojeva Podgorice - centar grada, Ribnicu, Staru varoš, Drač, Kraljev park i Tabački most.
Upravo je uspostavljanje tih veza bilo jedna od osnovnih ideja projekta od samog početka. Još u dokumentaciji iz 2021. trg nije posmatran kao izolovana površina, već kao dio šire mreže pješačkih pravaca i javnih prostora centra grada.
SRĐAN TADIĆ OSTAJE AUTOR OSNOVNOG KONCEPTA
Nova dokumentacija donosi i važan odgovor na pitanje koje se logično nameće poslije brojnih izmjena projekta: da li je riječ o potpuno novom arhitektonskom rješenju?
Nije. Prvo idejno rješenje iz aprila 2021. izradila je CEMA, sa arhitektom Srđanom Tadićem kao glavnim inženjerom, uz saradnike Luku Vujovića i Ivanu Medojević.
U dokumentaciji iz avgusta 2026. investitor je Ministarstvo javnih radova, projektant ING Invest, dok je arhitekta Ilija Radulović vodeći i odgovorni projektant.
Međutim, na naslovnoj strani nove dokumentacije kao autor projekta i dalje su navedeni CEMA i Srđan Tadić.
Drugim riječima, projekat je tokom prethodnih pet godina mijenjan i tehnički razrađivan, ali njegov osnovni arhitektonski koncept nije odbačen.
ŠTA JE OSTALO OD PROJEKTA IZ 2021?
Prilično mnogo. Poređenjem prvobitnog idejnog rješenja i dokumentacije iz 2026. vidi se da je najveći dio prepoznatljivih elemenata zadržan.
Tu su i dalje „prozračna konstrukcija“, zeleni atrijum i zelene tribine, ovalna nadstrešnica, veliko drvo sa kružnom klupom, podna fontana, dječiji front, Kula svjetlosti, Skaline Ribnica, Plato Ribnica i Ribnička lođa.
Jedan od arhitektonski najprepoznatljivijih elemenata ostaje takozvana prozračna konstrukcija duž jednog od frontova trga. Tadić ju je još 2021. zamislio kao lagani okvir koji ne bi imao samo oblikovnu ulogu. Trebalo bi da objedini jedan od rubova trga, obezbijedi sjenku i rasvjetu, ali i napravi prostor uz koji bi se vremenom mogli razvijati mali gradski sadržaji – radionice, prodavnice, kafeterije i drugi lokali.
Pet godina kasnije, taj element nije nestao iz projekta, već je dodatno tehnički razrađen. Sačuvana je i karakteristična ovalna nadstrešnica, jedan od lako prepoznatljivih elemenata prvobitnog rješenja.
RIBNICA NIJE SAMO POZADINA TRGA
Možda najvažniji dio koncepta, posebno iz urbanističke perspektive, jeste odnos novog trga prema Ribnici. Podgorica decenijama ima problem da svoje rijeke često tretira kao zadnju stranu grada. Ovaj projekat pokušava da uradi upravo suprotno - da prostor trga otvori prema rijeci i Tabačkom mostu.
U prvobitnom rješenju Ribnička lođa projektovana je na koti Tabačkog mosta i povezana sa širokim ozelenjenim tribinama i manjim platoom prema Ribnici. Autor je ostavio mogućnost da taj prostor jednog dana funkcioniše kao otvorena lođa, komercijalni sadržaj ili čak mali prostor posvećen Ribnici i staroj Podgorici. Ribnička lođa, skaline i plato prema rijeci zadržani su i u izmijenjenom rješenju iz 2026.
Ukoliko taj dio projekta bude izveden u skladu sa zamišljenim konceptom, upravo bi veza trga i Ribnice mogla biti jedan od njegovih najznačajnijih doprinosa centru Podgorice.
VIŠE DETALJA O MATERIJALIMA I ZELENILU
Dok je osnovni koncept ostao prepoznatljiv, dokumentacija iz 2026. detaljnije definiše način na koji bi trg trebalo da izgleda i funkcioniše. Ukupna površina zahvata navedena je kao 8.118,49 m². Predviđena je kombinacija štampanog betona, kaldrme, kamenog popločanja, tartan podloga na dječijim igralištima, drvenih elemenata, travnatih površina i žardinjera.
Najzastupljeniji materijal trebalo bi da bude štampani beton, uz značajne površine obrađene kaldrmom.Planirane zelene površine zauzimaju oko 737 m².
Preciznije je definisana i vegetacija. Od visokog rastinja planirani su košćela, magnolija i japanski javor, dok se među nižim vrstama pojavljuju ruzmarin, oleander, šimšir, jasmin, lavanda i plava vlasulja. Za Podgoricu, međutim, broj kvadrata zelenila neće biti jedino važno pitanje. Jednako će biti važno gdje se ono nalazi, koliko će stabla stvarno praviti sjenku i koliko će trg biti prijatan za korišćenje tokom ljetnjih mjeseci.
Upravo će kvalitet hlada, vegetacije i mikroklime u velikoj mjeri odlučiti da li će prostor zaista funkcionisati kao gradski trg ili prvenstveno kao reprezentativno uređena površina.
PROSTOR ZA DJECU I VODA KAO DIO AMBIJENTA
Detaljnije su razrađeni i sadržaji za djecu. Uz ranije zamišljene elemente „Oblaci“ i „Dječija zgrada“, nova dokumentacija predviđa i kućicu sa pješčanikom i igralište nazvano „Talasi“.
Voda ostaje važan dio koncepta. Planirane su podna fontana i vodoskok, kao i sistemi magle i pare koji bi trebalo da doprinesu rashlađivanju prostora tokom najtoplijih mjeseci. To je detalj koji u podgoričkoj klimi nije samo estetsko pitanje, već direktno utiče na mogućnost svakodnevnog korišćenja trga.
PROJEKAT OBUHVATA I FASADE OKO TRGA
Izmijenjena dokumentacija ne završava se na samom parteru. Poseban dio posvećen je revitalizaciji fasadnih frontova postojećih objekata koji formiraju obod trga, sa evidentiranim površinama fasada i predloženim RAL tonovima. Time se prostor pokušava sagledati kao cjelina, a ne samo kao ploha iznad podzemne garaže.
Koliko će taj pristup biti uspješan zavisiće, naravno, od načina realizacije i odnosa prema postojećoj arhitekturi, ali namjera da se istovremeno tretiraju trg i njegovi frontovi predstavlja važan dio projekta.
OD VIZUALIZACIJA DO GRADILIŠTA
Idejno rješenje Trga Božane Vučinić predstavljeno je 2021. sa ambicijom da jedan od dugo zanemarenih prostora u centru Podgorice prestane da bude improvizovani parking i postane stvarni gradski trg. Pet godina kasnije, osnovna arhitektonska ideja još je prepoznatljiva, ali je projekat prošao kroz izmjene, novu tehničku razradu i potpuno drugačiji model realizacije.
Ugovor je sada zaključen, glavni projekat je u izradi, a prema najnovijim najavama Ministarstva javnih radova početak radova očekuje se tokom 2027. godine. Za arhitektonsku i stručnu javnost biće zanimljivo pratiti koliko će prvobitni koncept ostati očuvan kroz glavni projekat i samo izvođenje. Za stanovnike Podgorice pitanje je još jednostavnije: hoće li prostor koji je godinama bio parking konačno postati trg koji će grad zaista koristiti?
Komentari(0)