Glavni državni arhitekta dao je saglasnost na idejno rješenje kompleksa koji će se graditi na parceli površine 42.201 m², između Ulice Vuka Karadžića i nekadašnjeg industrijskog kolosijeka. Projekat nikšićkog biroa ARHITEKTONIKA predviđa prizemni trgovački objekat sa 22 poslovna prostora, 532 parking mjesta, natkrivenom pješačkom promenadom i približno 11.600 m² zelenih površina. Ipak, ovaj projekat ima važnu predistoriju. Za širi prostor „Sunčanog grada“ prethodno je sprovedenmeđunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs, a Zona C, u kojoj se danas planira retail park, bila je namijenjena upravo tržnom centru.
Prvonagrađeno rješenje tima Srđana Tadića, Aleksandra Marsenića i Bojana Vlahovića predviđalo je znatno drugačiji odnos objekata, saobraćaja i zelenila. Zato se ne postavlja samo pitanje kako će izgledati novi trgovački kompleks, već i šta je od nagrađenog urbanističkog koncepta zadržano u njegovoj daljoj razradi.
OBJEKAT OKRENUT PREMA PARKINGU
BIG Retail Park projektovan je kao duga prizemna struktura sastavljena od više međusobno povezanih krila. Poslovni prostori orijentisani su prema natkrivenoj pješačkoj komunikaciji, a ispred njih se prostire veliki površinski parking.
Objekat je oblikovan u skladu sa funkcionalnim zahtjevima retail parka i korporativnim standardima investitora. Fasadu čine bijeli paneli, antracitne obloge i niz staklenih portala, dok će najviši i prostorno najvidljiviji element biti reklamni totem BIG-a visok 24 metra.
Arhitektonsko rješenje je racionalno i prilagođeno komercijalnoj namjeni. Međutim, pitanje je da li je standardni model perifernog retail parka istovremeno i kvalitetan početak budućeg gradskog naselja. Retail park može dobro funkcionisati kao samostalan trgovački kompleks, ali „Sunčani grad“ je javnosti predstavljen kao novi dio Nikšića sa stanovanjem, parkovima, sportskim i javnim sadržajima. Prvi veliki objekat na takvom prostoru trebalo bi da uspostavi jasne pješačke veze i kvalitetan javni prostor, a ne samo funkcionalan pristup automobilima.
KADA PARKING POSTANE GLAVNI OTVORENI PROSTOR
Parking zauzima 7.647,51 m², dok je za interne saobraćajnice predviđeno još 10.170,29 m². Automobilima i njihovom kretanju tako je namijenjeno približno 17.818 m², odnosno više od 42 odsto parcele. Zelene površine zauzimaju 11.597,10 m² ili 27,5 odsto zemljišta. Međutim, kvalitet zelenila ne može se procjenjivati samo procentom.
Aktuelnim projektom predviđeno je potpuno uklanjanje postojećih topola zbog njihove starosti, plitkog korijena, nasipanja terena i izgradnje drenažnog sistema. Novo visoko i nisko rastinje biće preciznije definisano tek projektom hortikulture. Nasuprot tome, u prvonagrađenom konkursnom radu zelenilo nije bilo ostatak između izgrađenih i saobraćajnih površina, već osnovni element urbanističke kompozicije. Na situacionim prikazima tržni centar je zamišljen kao kompaktan objekat uklopljen u povezani sistem zelenih površina, pješačkih pravaca i drugih sadržaja naselja.
Razlika između dva rješenja zato nije samo u količini zelenila, već u njegovoj ulozi. U jednom slučaju zelenilo oblikuje prostor, dok se u drugom prilagođava objektu i parkingu.
DA LI JE PARKING MOGAO BITI DRUGAČIJE ORGANIZOVAN?
Broj od 532 parking mjesta ne mora sam po sebi biti pretjeran za objekat ove namjene. Pravo pitanje je da li su gotovo sva morala biti organizovana na površini i koncentrisana ispred lokala. Podzemna garaža na ovoj lokaciji bila bi tehnički zahtjevna i skupa zbog visokog nivoa podzemnih voda i potrebe za ozbiljnim drenažnim sistemom. Ipak, to nije jedina alternativa. Dio parkinga mogao se smjestiti u manju nadzemnu garažu ili na krov objekta. Površinski parking mogao se podijeliti na manje cjeline odvojene kontinuiranim drvoredima, bioretenzionim pojasevima i jasnim pješačkim pravcima. Takva rješenja bila bi skuplja za investitora, ali bi oslobodila više prostora za zelenilo i omogućila kvalitetnije povezivanje kompleksa sa budućim naseljem. Zato dominantni parking nije samo tehničko pitanje. On je posljedica izbora tipologije u kojoj je gotovo čitav kompleks organizovan prema potrebama automobila.
ŠTA SE DOGODILO SA PRVONAGRAĐENIM RJEŠENJEM?
Konkurs za „Sunčani grad“ sproveden je krajem 2023. i tokom 2024. godine. Na njega je pristiglo 14 radova, a prvonagrađeni tim dobio je nagradu od 50.000 eura. Prema konkursnom raspisu, izabrano rješenje trebalo je da posluži kao osnov za dalju izradu planske i tehničke dokumentacije. Ipak, aktuelni BIG Retail Park nije predstavljen kao razrada tog rada, već kao novo rješenje drugog autorskog i projektantskog tima. To ne znači da je investitor morao angažovati autore prvonagrađenog rada za projektovanje svakog pojedinačnog objekta. Konkurs je obuhvatao mnogo šire područje i prvenstveno definisao njegov urbanistički koncept.
Ali upravo zato bi moralo biti jasno koji su elementi nagrađenog koncepta postali obavezujuća osnova daljeg razvoja. Da li su zadržani zeleni koridori? Gdje su planirane glavne pješačke veze? Kako će se retail park povezati sa budućim stanovanjem i javnim sadržajima? Zašto je u Zoni C prihvaćeno rješenje koje se prostorno značajno razlikuje od pobjedničkog rada?
Ukoliko se nakon konkursa svaki dio prostora projektuje kao potpuno nezavisna investicija, onda se dovodi u pitanje svrha samog konkursa. Arhitektonski konkurs ne bi trebalo da bude način da se proizvede atraktivna vizuelizacija i predstavi budućnost koja kasnije nema uticaja na stvarne projekte. Njegova vrijednost postoji samo ako nagrađene ideje zaista postanu osnova planskih odluka i pojedinačnih intervencija.
PRVI KORAK KA GRADU ILI KOMERCIJALNO OSTRVO?
BIG Retail Park može donijeti nove sadržaje, radna mjesta i ekonomsku aktivnost u zapuštenu zonu uz Željezaru. Ali trgovački centar sam po sebi ne stvara grad. Grad nastaje kroz odnose između objekata, ulica, parkova, trgova, javnih sadržaja i prostora u kojima ljudi mogu boraviti
Komentari(0)