13. jun 2026.
VINARIJA I POMOĆNI OBJEKAT U BANDIĆIMA: LXXVI STUDIO
Crna Gora

VINARIJA I POMOĆNI OBJEKAT U BANDIĆIMA: LXXVI STUDIO

Arhitektura u službi pejzaža

14. maj 2026.4 min čitanja

Na rubu naselja Bandići, u neposrednoj blizini Podgorice, realizovan je projekat vinarije i pratećih objekata koji na promišljen način objedinjuje savremeni arhitektonski izraz, lokalnu graditeljsku tradiciju i funkcionalnost poljoprivrednog gazdinstva površine veće od 5 hektara. U pitanju je prostorna intervencija koja ne samo da odgovara zahtjevima proizvodnje, već i jasno afirmiše ideju o arhitekturi kao integralnom dijelu pejzaža.

KONTEKST I KONCEPT

Pejzažno gledano, lokacija projekta nalazi se na razmeđi dvaju karakterističnih elemenata – široke horizontalnosti Bjelopavlićke ravnice i blagih uzvišenja koja poput ostrva izranjaju iz obradivog zemljišta. Arhitektonski odgovor nastao je iz potrebe da se ovaj spoj artikuliše logički i prostorno: projektantska ideja počiva na uspostavljanju simbolične „obalne linije“ između „kopna“ i „mora“, odnosno između izgrađenih sadržaja i poljoprivrednih površina.

Ta zamišljena linija postaje okosnica koncepta, funkcionalno i ambijentalno razgraničavajući zonu uzvišenja – namijenjenu objektima – od južnog polja predviđenog za uzgoj vinove loze. Saobraćajna šema je pažljivo projektovana tako da podrži logiku gazdinstva i omogući neometanu cirkulaciju, uz minimalne intervencije u obradive površine.

Foto: Lejla Nurković

Projekat slijedi načela savremene interpretacije tradicionalnih formi. Svi sadržaji su pozicionirani tako da formiraju harmoničnu prostornu cjelinu, gdje razuđena obalna linija doprinosi slikovitosti pejzaža i doživljaju prostora. Idejno rješenje predviđa savremeno poljoprivredno imanje ukupne površine od skoro 30.000 m², sa sadržajima koji uključuju pomoćni objekat, vinariju, ugostiteljske prostore i joga paviljon. U prvoj fazi realizovani su upravo vinarija i pomoćni objekat.

Projektovani objekti pažljivo prate konfiguraciju terena i naglašavaju prirodnu dinamiku prostora. Njihova pozicija i forma govore u korist suptilne, tihe integracije sa pejzažom.

POMOĆNI OBJEKAT

Smješten uz internu saobraćajnicu, na ivici poljoprivredne parcele, pomoćni objekat čine dva jednostavna pravougaona volumena sa dvovodnim krovovima. U jednom krilu nalaze se prostorije za garažu, selekciju plodova i komore za skladištenje, dok drugo obuhvata prostore za zaposlene – garderobe, prostor za odmor i boravak. Objekat posjeduje i ograđeno dvorište koje, pored osnovne funkcije parkiranja poljoprivredne mehanizacije, tokom sezone berbe postaje i prostor za okupljanje, radne pauze i neformalne susrete zaposlenih. Arhitektonska artikulacija objekta dodatno je naglašena kontrastnom materijalizacijom: jedno krilo, obloženo lomljenim kamenom, asocira na težinu, stabilnost i tradicionalnu gradnju, čime se naglašava njegova uloga kao prostora za boravak ljudi; dok je drugo, tehničko krilo, jednostavnije izraženo tamnim, glatkim površinama koje upućuju na funkcionalnost i racionalnost radnog procesa.

Foto: Lejla Nurković

Vinarija

Vinarija je projektovana kao poluukopani dvospratni volumen sa ravnim ozelenjenim krovom. U njenom podrumskom dijelu nalaze se prostori za preradu i odležavanje vina, magacini, tehnička i servisna zona, dok se na gornjem nivou nalaze prostor za degustaciju, bar i mini kuhinja. Degustacijska sala orijentisana je ka zapadu, s izlazom na gumno – vanjski prostor za okupljanje, isprobavanje vina i boravak u prirodi.

Objekat posjeduje dvorišta na više visinskih kota, omogućavajući fleksibilnost u eventualnim budućim adaptacijama i prilagođavanje novim tehnološkim zahtjevima. Racionalna organizacija omogućava jasnu hijerarhiju prostora: od proizvodnje i skladištenja, preko administracije i stručnog rada, do prostora za komunikaciju s posjetiocima.

Foto: Lejla Nurković

Materijali i prostorna logika

Materijalna paleta objekata pažljivo je birana kako bi se postigao visok stepen uklopljenosti u lokalni pejzaž. Lokalni lomljeni kamen koristi se za oblaganje fasada, potpornih zidova i popločanja, čime se uspostavlja kontinuitet sa suhozidima karakterističnim za crnogorski ruralni kontekst. Na spratu vinarije dominira fasadna opeka u terakot tonovima – vizuelno odvojena od kamenog podnožja, ali ujednačena u tonu i strukturi.

Glavni objekat i pomoćni sadržaji komponovani su horizontalno, u jasne funkcionalne cjeline. Arhitektonska logika kombinuje racionalnu podjelu, lokalne tipologije i savremenu formalnu ekspresiju. Ravni krov sa naglašenim strehama dodatno pojačava osjećaj vodoravnosti i štiti enterijere od ljetnje insolacije. Staklene površine otvaraju poglede prema vinogradu, dok vanjske staze i terase omogućavaju lagan prelaz između izgrađenog i prirodnog.

Lokalni lomljeni kamen i fasadna opeka u zemljanim tonovima čine osnovu arhitektonske izražajnosti. Kroz njih se gradi odnos između forme, strukture i prirodnog okruženja. 

PRIRODNA TIPOLOGIJA TERENA

Položaj i oblikovanje objekata uvažavaju prirodnu topografiju terena i usmjeravaju pažnju korisnika ka pejzažu. Umjesto da dominira prostorom, arhitektura u ovom projektu bira da ga prati, da bude tihi partner ambijentu koji već ima svoju vrijednost.

Foto: Lejla Nurković

Vinarija u Bandićima predstavlja promišljen odgovor na zadatke savremene arhitekture u ruralnom kontekstu. Uspješno kombinujući tradicionalne materijale sa savremenim oblikovnim principima, projekat doprinosi očuvanju prostornog identiteta i unaprijeđenju kulture gradnje i proizvodnje vina u Crnoj Gori.

Objekti su oblikovani kroz savremeni arhitektonski jezik, ali u snažnoj vezi sa graditeljskim nasljeđem i pejzažnim karakteristikama Bjelopavlićke ravnice. Time se postiže ravnoteža između izraza i pripadnosti mjestu.

Foto galerija11 fotografija
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković
Foto: Lejla Nurković

Komentari(0)

Učitavanje komentara...

Povezani članci

EXPO 2025 OSAKADogađaji

EXPO 2025 OSAKA

12. jun 2026.Matija Vujović
Svjetska izložba EXPO 2025, koja se održava od 13. aprila do 13. oktobra na vještačkom ostrvu Jumešima u Osaki, predstavlja drugi nastup ovog japanskog grada kao domaćina EXPO manifestacije, nakon legendarnog izdanja iz 1970. godine. Pod temom "Dizajniranje budućeg društva za naše živote", ovogodišnji EXPO okuplja više od 160 država i organizacija sa zadatkom da odgovore na globalna pitanja kroz arhitekturu, inovacije i narative. Ipak, dok je EXPO 2020 u Dubaiju ostavio snažan urbani trag s paviljonima koji su trajno integrisani u post-izložbenu infrastrukturu, izložbeni prostor EXPO-a u Osaki odlikuje izrazita privremenost. Gotovo svi objekti projektovani su za demontažu po završetku izložbe, što se osjeća u načinu njihove izgradnje, tretmanu krovova, materijalizaciji i ukupnoj kompoziciji prostora. Paviljoni djeluju stihijski raspoređeni, bez jasne koordinacije u visinama, zapreminama ili koloritu. Takva morfološka razuđenost stvara utisak prostorne rascjepkanosti, ponegdje čak i vizuelnog haosa, čime prostor gubi jedinstvenu prostornu logiku, ostavljajući posjetioca bez osjećaja orijentacije i hijerarhije.
FINALE JEDNOG MAJSTORASvijet

FINALE JEDNOG MAJSTORA

11. jun 2026.Matija Vujović
Krajem prošle godine napustio nas je frank gehry (1929 - 2025), jedan od najuticajnijih arhitekata druge polovine 20. i prve četvrtine 21. stoljeća. Preminuo je 5. decembra 2025. u 96. godini, ostavivši iza sebe opus koji je promijenio način na koji gradovi zamišljaju muzeje, koncertne dvorane i “ikonične” javne zgrade.
ARHITEKTURA KAO ODGOVORNOST, A NE AMBICIJAIntervjui

ARHITEKTURA KAO ODGOVORNOST, A NE AMBICIJA

09. jun 2026.Aleksandra Zečević Malović
Rifat Alihodžić je arhitekta iz Bijelog Polja i osnivač studija ARHINGinženjering, jednog od najdugovječnijih arhitektonskih studija u Crnoj Gori. Tokom skoro 35 godina rada realizovao je brojne projekte različitih tipologija, a njegovo iskustvo obuhvata i nastavnički rad na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. U razgovoru govori o kontinuitetu i promjenama u sopstvenom pristupu, o problemima savremenog planiranja i gradnje, o ulozi obrazovanja i konkursne prakse, kao i o odgovornosti arhitekte prema prostoru i zajednici.

Budi u toku sa svijetom arhitekture

Primaj najvažnije vijesti jednom sedmično, direktno u inbox. Bez spama, samo kvalitetan sadržaj.