17. septembar 2026.
EXPO 2025 OSAKA
Događaji

EXPO 2025 OSAKA

Privremenost, identitet i disonanca; Arhitektonski i prostorni osvrt

22. jun 2026.5 min čitanja

Svjetska izložba EXPO 2025, koja se održava od 13. aprila do 13. oktobra na vještačkom ostrvu Jumešima u Osaki, predstavlja drugi nastup ovog japanskog grada kao domaćina EXPO manifestacije, nakon legendarnog izdanja iz 1970. godine. Pod temom "Dizajniranje budućeg društva za naše živote", ovogodišnji EXPO okuplja više od 160 država i organizacija sa zadatkom da odgovore na globalna pitanja kroz arhitekturu, inovacije i narative. Ipak, dok je EXPO 2020 u Dubaiju ostavio snažan urbani trag s paviljonima koji su trajno integrisani u post-izložbenu infrastrukturu, izložbeni prostor EXPO-a u Osaki odlikuje izrazita privremenost. Gotovo svi objekti projektovani su za demontažu po završetku izložbe, što se osjeća u načinu njihove izgradnje, tretmanu krovova, materijalizaciji i ukupnoj kompoziciji prostora. Paviljoni djeluju stihijski raspoređeni, bez jasne koordinacije u visinama, zapreminama ili koloritu. Takva morfološka razuđenost stvara utisak prostorne rascjepkanosti, ponegdje čak i vizuelnog haosa, čime prostor gubi jedinstvenu prostornu logiku, ostavljajući posjetioca bez osjećaja orijentacije i hijerarhije.

“GRAND ROOF”: IMPRESIVNA STRUKTURA, ALI BEZ DOSLJEDNE KONTROLE

Centralni infrastrukturni element izložbe je Grand Roof, odnosno Grand Ring, masivna drvena struktura prečnika 675 metara, čija ukupna dužina iznosi gotovo dva kilometra. Autor ovog arhitektonskog poteza je japanski arhitekta Sou Fujimoto, poznat po eksperimentalnim strukturama koje kombinuju prirodu i arhitekturu. Ova konstrukcija je istovremeno i najveća drvena konstrukcija na svijetu, što dodatno naglašava tehničku ambiciju projekta. Grand Ring obuhvata prostor EXPO-a u formi perforiranog prstena koji, s jedne strane, simbolizuje zajedništvo i kruženje znanja, dok s druge strane funkcioniše kao nadstrešnica i platforma za povezivanje.

Centralni infrastrukturni element izložbe je Grand Ring, masivna drvena struktura prečnika 675 metara

Uprkos arhitektonskoj ambiciji, generalna urbana kompozicija ne uspijeva da sakrije infrastrukturalne slojeve manifestacije. Sa viših tačaka, konkretno šetajući “Grand ringom” jasno su vidljive servisne saobraćajnice, privremene tehničke instalacije i nedefinisani, tačnije neaktivirani krovovi paviljona – sve ono što bi u ozbiljnom urbanom planiranju bilo pažljivo zaklonjeno. „Peta fasada“ izložbe, dakle, ostaje neobrađena i zaboravljena, što dodatno naglašava privremeni i infrastrukturni karakter prostora.

KONTROVERZA OKO AUSTRIJSKOG PAVILJONA: IZMEĐU ORIGINALNOSTI I PLAGIJATORSTVA

Austrijski paviljon na EXPO 2025 u Osaki izazvao je značajne polemike u arhitektonskim krugovima, prvenstveno zbog vidljive i gotovo neprikrivene „inspiracije“ čuvenim spomenikom Trećoj internacionali, djelo ruskog konstruktivističkog arhitekte Vladimira Tatlina. Dok je estetski izraz paviljona impresivan i tehnički dovršen, konceptualni osnov ovog projekta pomalo zabrinjava jer prelazi granicu inspiracije u domenu direktnog kopiranja. Oblik i struktura paviljona gotovo identično prate dinamične spirale i funkcionalne elemente Tatlinovog spomenika, što dovodi u pitanje originalnost i etičnost arhitektonskog postupka.

Ova situacija otvara širi dijalog o granicama između hommagea, reinterpretacije i plagijatorstva u savremenoj arhitekturi. Iako arhitektonske reference i citati jesu neizostavan dio stvaralačkog procesa, kada se pređe prag doslovnog kopiranja, rizikuje se gubitak autentičnog kreativnog doprinosa i narušavanje reputacije kako autora, tako i zemlje koju paviljon predstavlja. U slučaju austrijskog paviljona, njegovo višeslojno povezivanje sa političkom simbolikom iz prošlosti dodatno pojačava disonancu između idejnog izvora i savremenog konteksta, ostavljajući posmatrače u dilemi – da li je ovaj paviljon odvažan odabir ili alarmantan signal o granicama arhitektonske etike.

PAVILJON SAUDIJSKE ARABIJE: DIJALOG KAPITALA I AUTORSKOG POTPISA

Među najzapaženijim paviljonima, i po veličini i po arhitektonskom izrazu, svakako je paviljon Saudijske Arabije. Projektovan od strane biroa Foster + Partners. Paviljon je zamišljen kao reinterpretacija tradicionalne saudijske urbane strukture – niz uskih prolaza koji se otvaraju u centralno dvorište, s jakim vertikalnim akcentima koji vode ka otvorenim terasama i balkonima. Podsjetimo, Jean Nouvel je imao sličnu interpretaciju u čuvenom muzeju Louvre - Abu Dhabi, sa konglomeratom arapskih kućica, uz dodatni element kupole koja integriše sve u jednu superstrukturu.

Ono što ga izdvaja iz ukupne mase paviljona jeste upravo spoj – s jedne strane arhitektonske konzistentnosti i tehničke perfekcije, a s druge obilja resursa koji su očito omogućili visok nivo izvedbe. Paviljon tako postaje primjer kako simbioza kapitala i starog arhitektonskog autoriteta – u ovom slučaju Normana Fostera – može rezultirati prostorom koji u potpunosti odudara od ostatka EXPO-a, kako kompozicijski, tako i u izrazu i trajanju utiska.

CRNA GORA: PROMIŠLJENA NARACIJA U OGRANIČENOM OKVIRU

U sklopu EXPO-a, brojne manje zemlje predstavljene su unutar zajedničkih hala. U jednoj od njih Commons- B Pavilion, Crna Gora se, uprkos ograničenim tehničkim i prostornim sredstvima, uspjela jasno i uvjerljivo pozicionirati. Postavka paviljona Crne Gore prostorno je kompaktna, ali narativno bogata: prostorni tok vodi posjetioce kroz ambijente koji kombinuju vizuelne projekcije I svepšti doživljaj naše države – od crnogorskih planina do jadranske obale.

Postavka paviljona Crne Gore prostorno je kompaktna, ali narativno bogata

Zanimljiv je i detalj da je paviljon Crne Gore prvi na ulazu u zajedničku halu – i simbolički i fizički – jer prva zastava koju posjetilac vidi jeste upravo crnogorska. Taj položaj omogućava snažan prvi utisak, a sama postavka je, prema zapažanjima posjetilaca i organizatora, među najupečatljivijima u toj kategoriji.

Korišćenje prostora je maksimalno racionalizovano: u svega nekoliko kvadratnih metara, autorski tim uspio je predstaviti zemlju kao savremenu, otvorenu i turistički relevantnu, ali i duboko ukorijenjenu u tradiciju. To potvrđuje i podatak da je paviljon Crne Gore imao jednu od najvećih posjećenosti među državama iz iste hale – što se, osim pozicioniranjem, objašnjava i kvalitetom same prezentacije.

ZAKLJUČAK

EXPO 2025 Osaka potvrđuje važnost ovakvih manifestacija kao prostora susreta, razmjene i predstavljanja kulturnih i tehnoloških identiteta zemalja svijeta. Ipak, ovogodišnje izdanje pokazuje i određene slabosti – kako u prostornom planiranju, tako i u organizacionom pristupu – koje mogu umanjiti iskustvo posjetioca.

U toj složenoj strukturi, Crna Gora se uspjela pozicionirati kao primjer kako se pažljivo kurirana postavka, uz promišljen narativ i jasan identitet, može snažno istaći i bez grandioznih budžeta ili globalno prepoznatljivih arhitekata. To je ujedno i podsjetnik da paviljon, prije svega, treba da govori – ne o onome šta država jeste, već o onome što želi da postane.

DVIJE ANEGDOTE IZ ZEMLJE PRECIZNOSTI

Tokom petnaestodnevnog boravka u Japanu, poznatom po strogoj kulturi reda i poštovanja procedura, samo dva puta smo – moja djevojka i ja – "prešli granicu". Prvi put u crnogorskom paviljonu, gdje smo kao domaći gosti dobili privilegovan ulazak i ostali dvostruko duže na projekciji filma. Drugi put, sasvim neočekivano, u paviljonu Saudijske Arabije, gdje nas nije propustio neko iz Rijada, već ljubazna Francuskinja iz organizacionog tima, koja nam je otvorila vrata VIP dijela kako bismo napravili nekoliko panoramskih fotografija. Dva mala pomjeranja granica – u zemlji koja ih inače rijetko dopušta.

Foto galerija20 fotografija
Fotografija 1
Fotografija 2
Fotografija 3
Fotografija 4
Fotografija 5
Fotografija 6
Fotografija 7
Fotografija 8
Fotografija 9
Fotografija 10
Fotografija 11
Fotografija 12
Fotografija 13
Fotografija 14
Fotografija 15
Fotografija 16
Fotografija 17
Fotografija 18
Fotografija 19
Fotografija 20

Komentari(0)

Učitavanje komentara...

Povezani članci

ORIS DAY 2026Događaji

ORIS DAY 2026

11. sep 2026.Aleksandra Zečević Malović
Arhitektonski simpozij Oris Day biće održan 8. novembra 2026. u Zagrebu, a centralni dio programa donosi susret Smiljana Radića Clarkea, ovogodišnjeg laureata Pritzkerove nagrade, i švajcarskog arhitekte Christiana Kereza.
NAKON PET GODINA IZMJENA, TRG BOŽANE VUČINIĆ KORAK BLIŽE REALIZACIJICrna Gora

NAKON PET GODINA IZMJENA, TRG BOŽANE VUČINIĆ KORAK BLIŽE REALIZACIJI

09. sep 2026.Admin Prostor+
Pet godina nakon predstavljanja prvog idejnog rješenja, uređenje Trga Božane Vučinić sa podzemnom garažom ponovo ulazi u fokus. Na izmijenjeno idejno rješenje data je saglasnost, ugovor vrijedan 17,8 miliona eura je zaključen, glavni projekat je u izradi, a početak radova najavljen za 2027. godinu. Za Podgoricu to znači moguću potpunu promjenu jednog od danas najneuređenijih prostora u samom centru grada.c
TRGOVAČKI CENTAR OKOV U PODGORICICrna Gora

TRGOVAČKI CENTAR OKOV U PODGORICI

04. sep 2026.Admin Prostor+
Idejno rješenje novog Trgovačkog centra OKOV na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa „Radoje Dakić“ dobilo je saglasnost Glavnog državnog arhitekte. Arhitektonsko rješenje potpisuje Alan Leo Pleština iz zagrebačkog studija PULS-AR, a uz trgovinu i ugostiteljstvo planirani su poliklinika, dječija igraonica, javni trg i zaseban kulturni paviljon.

Energetska efikasnost

Pogledaj sve →

Budi u toku sa svijetom arhitekture

Primaj najvažnije vijesti jednom sedmično, direktno u inbox. Bez spama, samo kvalitetan sadržaj.