BUDVANSKA OBALA TRAŽI NOVO LICE

ŠTA OBUHVATA KONKURS

Zahvat konkursa prostire se od Brijega od Budve do poluostrva Zavala i obuhvata oko 42,7 hektara, od čega je kopneni dio oko 15,8 hektara, a ostatak čini akvatorijum. U tom potezu nalaze se šetalište uz more, Slovenska plaža, Luka Budva sa pratećim objektima i parkovska površina u zaleđu luke, uz neposredan kontakt sa Starim gradom.

Od učesnika se traži sveobuhvatno preoblikovanje i uređenje ovog prostora, tako da se zaštite i afirmišu zatečene vrijednosti, prije svega istorijsko jezgro Starog grada i Slovenska plaža, i da se dobije savremen, održiv i prepoznatljiv mediteranski javni prostor. Konkursni zadatak naglašava da se ovdje ne planira značajna nova izgradnja, već podizanje kvaliteta, protočnosti i kapaciteta postojećih javnih površina.

Rješenje izabrano na konkursu postaje sastavni dio Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i biće objavljeno u Registru planske i tehničke dokumentacije.

ZAŠTO BAŠ SADA

Konkursni zadatak bez uljepšavanja opisuje stanje na terenu. Dugogodišnje stihijsko postavljanje privremenih objekata narušilo je ambijentalne vrijednosti obale i dalo joj, kako stoji u dokumentu, karakter „vašarišta”. Istovremeno, intenzivna izgradnja stambenih i turističkih kapaciteta u zaleđu nije pratila razvoj saobraćajne, komunalne i tehničke infrastrukture, niti potrebu za kvalitetno organizovanim javnim prostorom.

U odnosu na vrijeme kada je postojeće šetalište nastalo, broj stalnih i sezonskih korisnika višestruko je porastao. Zato je težište zadatka na prostornom komforu, odnosno na tome da obala primi mnogo više ljudi, uz fluidno kretanje, raznovrsne sadržaje i kvalitetan boravak uz more.

Podsjetimo, Opština Budva je krajem 2022. godine raspisala međunarodni konkurs za konceptualno rješenje šetališta u zoni „Budva Bay”, kao prve faze šetališta Budva-Bečići. Ovog puta konkurs raspisuje država, a izabrano rješenje postaje dio planskog dokumenta.

VIZURE, PLAŽA I TRGOVI OKRENUTI MORU

Od učesnika se očekuju konkretni odgovori na nekoliko ključnih pitanja. Prvo je zaštita vizura: sa šetališta i iz zaleđa moraju ostati otvoreni pogledi ka moru i zidinama Starog grada, pa servisne i ugostiteljske sadržaje plaže treba smjestiti tako da te poglede ne prekidaju. Zelenilo pritom treba da naglasi i uokviri pogled ka pučini.

Drugo je jasno zoniranje po dubini obalnog pojasa, od hotela u zaleđu, preko promenade, do pješčane plaže. Zadatak traži veću površinu plaže i njen fluidan prelaz sa šetališta, a prizemlja hotela visoke kategorije treba podstaći da se ugostiteljskim sadržajima otvore prema javnom prostoru.

Osnovna zamisao za samo šetalište je niz trgova okrenutih ka moru, od kojih svaki treba da ima sopstveni identitet, uz kvalitetnu obradu partera, mobilijar, rasvjetu i zelenilo. Hodne površine moraju biti trajne, protivklizne i prilagođene priobalnim uslovima, a urbana oprema treba da služi prostoru, bez sopstvenih estetskih pretenzija. Oko postojeće zgrade Riječnog brodarstva, koju treba revitalizovati, predviđeno je formiranje svojevrsnog „kulturnog čvora”.

Zona ostaje prvenstveno pješačka. Redovan kolski saobraćaj se ne planira, osim za servisna, interventna i vozila za održavanje, a parkiranje se rješava u garažama van obuhvata. Biciklističke i trim staze predviđaju se tamo gdje prostor to dozvoljava, uz lak pristup plaži iz stambenih zona.

LUKA BUDVA: VIŠE VEZOVA I BOLJA ZAŠTITA

Poseban dio zadatka odnosi se na Luku Budva. Akvatorijum i kapacitet luke treba proširiti u granicama koje propisuje plan, uz efikasnu zaštitu od talasa i nevremena, veći broj vezova i ispunjene standarde za međudržavni pomorski saobraćaj. Pri projektovanju lukobrana mora se voditi računa o pogledima na Stari grad i ostrvo Sveti Nikola.

Za potrebe luke planira se novi objekat sa info-punktom, deset kancelarija za administraciju i operativne službe, skladištem, sanitarnim i tehničkim prostorijama, pri čemu javni pristup mora biti odvojen od operativnih i bezbjednosno kontrolisanih zona. Predviđaju se i komunalni vezovi za lokalno stanovništvo, ribare i taksi brodove, a poželjno je naći i mjesto za riblju pijacu uz pješačke tokove. Postojeći gradski bazen treba osavremeniti, uz korišćenje slatke vode i mogućnost održavanja standardizovanih takmičenja.

SLOVENSKA PLAŽA OSTAJE ZAŠTIĆENA

Najosjetljiviji dio zahvata je Slovenska plaža, koja ima status spomenika prirode sa režimom zaštite III stepena, odnosno režimom održivog korišćenja. Zaštićeno područje prostire se od budvanskog pristaništa do rta Zavala i obuhvata oko četiri hektara plažnog dijela. Zahtjev za većom površinom plaže i boljim prelazom sa šetališta zato mora biti riješen unutar jasnih ograničenja.

U zahvatu se nalaze i parcele u privatnom vlasništvu. Učesnici prvenstveno nude rješenja za javne površine, dok rješenja za privatne parcele imaju karakter preporuke, koja će se preispitati kroz izradu novog plana za obalno područje. Postojeći pristupi objektima na tim parcelama ne smiju biti prekinuti niti ugroženi.

KO MOŽE DA UČESTVUJE

Konkurs je međunarodni, opšti, jednostepeni i anonimni, a sprovodi se na crnogorskom i engleskom jeziku. Pravo učešća imaju fizička i pravna lica iz Crne Gore i inostranstva. Registracija nije potrebna, učešće je besplatno, a dokumentacija se preuzima sa sajta architecturalcompetitions.me. Ne mogu učestvovati lica angažovana na pripremi konkursa, njihovi najbliži srodnici, zaposleni u Ministarstvu i organima lokalne uprave, kao ni bivši zaposleni u Ministarstvu u periodu od dvije godine po prestanku radnog odnosa.

Radovi se predaju isključivo digitalno, slanjem linka za preuzimanje (PDF, DWG i 3D prikazi u JPEG formatu) sa posebno otvorene mejl adrese koja sadrži četvorocifrenu šifru rada. Uz to se dostavlja zapečaćena koverta sa oznakom „AUTOR - NE OTVARATI” i potpisanom izjavom autora, lično na pisarnici Ministarstva ili preporučenom poštom.

Traženi prilozi obuhvataju plan namjene površina i plan parcelacije, regulacije i nivelacije u razmjeri 1:1000, šeme kretanja i funkcionalne organizacije, plan pejzaža i javnog prostora sa presjecima, detalje urbanog mobilijara, idejno rješenje planiranih objekata u razmjeri 1:200 i do pet 3D prikaza, od čega najmanje dva iz vazduha i tri sa nivoa tla. Tekstualni dio sadrži i okvirnu procjenu investicije.

NAGRADE I KOMISIJA

Konkursni fond iznosi 165.000 eura bruto, od čega je za nagrade izdvojeno 99.000 eura neto. Prva nagrada iznosi 42.000 eura, druga 27.000 eura, treća 16.000 eura, a predviđena su i dva otkupa po 7.000 eura. U iznos prve nagrade uračunato je 2.000 eura za korekciju rješenja prema preporukama Komisije.

Autor najbolje rangiranog rješenja ima deset dana od objave rezultata da ga dopuni prema preporukama Komisije. Konkurs će biti poništen ako stigne manje od tri rada. Radovi će biti predstavljeni na online izložbi, a nagrađeni i otkupljeni i na javnoj izložbi, na panoima formata A0.

Komisiju čine:

•  Mirjana Đurišić, arhitektica, generalna direktorica Direktorata glavnog državnog arhitekte (predsjednica Komisije);

•  Branislav Gregović, arhitekta, LXXVI, Podgorica;

•  Krunoslav Ivanišin, arhitekta, Ivanisin & Kabashi Arhitekti, Zagreb;

•  Tadej Glažar, arhitekta, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Ljubljani;

•  Sofija Hajrizaj, arhitekta, Uprava za zaštitu kulturnih dobara;

•  Miljana Miljanić, inženjer građevinarstva, JP Morsko dobro;

•  Dragoljub Marković, prostorni planer;

•  Nevena Jovović, arhitektica, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora;

•  Goran Idrizović, kapetan, generalni direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Ministarstvo pomorstva.